Pritisci iz Sarajeva na Republiku Srpsku sve su učestaliji. Od odluke Ustavnog suda BiH da ukida Dan Republike Srpske 9. januar, taj pritisak nije slabio. Time je kriza na nivou BiH, ali i u odnosima Banjaluke i Sarajeva samo pojačana.

Dok političko Sarajevo žmiri na iscrtavanje grobnice u granicama Srpske, konstantno se pozivajući na Dejton i ravnopravnost, ispod žita pokušava da ostvari svoje interese, ne birajući sredstva.

Riječ konsenzus, čini se, izgubila je značenje i polako se pretvorila u preglasavanje.

Popis, adaptacija SSP-a, pismo namjere MMF-u – lista ucjena i pritisaka posljednjih mjeseci samo se produžavala. Najnoviji pokušaj ignorisanja stava Srpske je nastojanje da se ponovo pritiskom Ustavnog suda BiH, spriječi referendum o Danu Republike.

“Mislim da je to jedna od mjera u nizu, u kontinuitetu. Problem je u tome što bošnjački političari nikako ne prihvataju da je Republika Srpska sastavni dio BiH i da smo mi tu, da imamo svoje institucije, da imamo svoje stanovništvo i da hoćemo da učestvujemo u u kreiranju politike u BiH”, izjavio je predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović.

Dok Sarajevo pritišće Banjaluku, srpski predstavnici i ne pokušavaju da amortizuju taj pritisak, smatraju u Srpskoj.

“Očito je da Sarajevo koristi situaciju da SZP ne može da se odupre takvim odlukama i takvim akcijama, jer nema legitimitet, nema iza sebe vlast u RS, a vlast u RS ne može ništa jer ne učestvuje na validan način u zajedničkim organima”, kaže Rajko Vasić iz SNSD-a.

Srpska je, zbog tih pritisaka, smatra Vasić, u teškoj situaciji, a rješenje je, kaže, povećanje stepena nezavisnosti. Problem pojačava i polarizacija među srpskim strankama, smatra politikolog Velizar Antić. Dok jedni vladaju u Srpskoj, a drugi na nivou BiH, zajednički odgovor prema bošnjačkim tendencijama slabi.

“To nikako nije dobro. Moje mišljenje je da bi država trebalo da napravi neki institucionalni okvir gdje bi predstavnici vlasti u RS bili na vlasti u BiH, jer ovaj način nije dobar, on ne funkcioniše kako treba”, napominje Antić.

Sarajevo ignoriše postojanje Srpske i njenih institucija, dodaje Antić, iako je od Dejtonskog sporazuma prošlo 20 godina.

Dok konsenzus ne bude vraćen u međusobni odnos, preglasavanje će, čini se, postati uobičajena praksa, a to – sigurni su stručnjaci, nikako nije dobro. Ni za BiH, ni za Republiku Srpsku.

RTRS