Zagrebački Županijski je u cijelosti poništio presudu kontroverznom hrvatskom kardinalu iz Drugog svjetskog rata Alojziju Stepincu.
Stepinac, koji je ključni kamen spoticanja u odnosima SPC i Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj i važan faktor tenzije u odnosima Srbije i Hrvatske, osuđen je 1946. godine na 16 godina zatvora.
Zatvorska kazna je podrazumijevala prislini rad, a Stepinac je na pet godina izgubio i politička i građanska prava.
Odluku vanraspravnog veća o poništavanju presude je iza zatvorenih vrata obrazložio je predsjedavajući sudija Ivan Turudić. Ročište je bilo zatvoreno za javnost, a zahtjev za reviziju podnio je Stepinčev nećak.
Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac osuđen je 1946. zbog saradnje s italijanskim i njemačkim okupatorom i ustaškim režimom u NDH, za prisilno katoličenje Srba, ali i za neprijateljsku propagandu poslije kraja rata čiji je cilj bio ugrožavanje državnog uređenja FNRЈ.
Revizija postupka sprovodi se na osnovu odredbe Zakona o krivičnom postupku iz 2009. koji propisuje da osobe koje su sudovi bivše Јugoslavije osudili za vrijeme komunističke vladavine za politička, politički motivisana krivična djela ili druga krivična djela ako je do osuđujuće odluke došlo zloupotrebom političke moći, mogu revizijom zatražiti poništenje osuđujuće odluke ili njoj drugog odgovarajućeg pravnog akta.
Sabor Hrvatske je početkom 1992. doneo “Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu”.
Uoči današnje odluke o reviziji na sudu se pojavio i bivši predsjednik Sabora Vladimir Šeks, koji je kazao da je na objavu presude došao kao jedan od autora izmjena Zakona o kaznenom postupku koji je omogućio reviziju postupka Stepincu, ali i autor saborske deklaracije iz 1992. kojom je osuđen taj montirani proces.
U Rimu je nedavno održan prvi sastanak mješovite katoličko-pravoslavne komisije kojoj je povjereno da zajednički razmotri ulogu Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata.
Komisija je osnovana na inicijativu pape Franje zbog protivljenja SPC Stepinčevoj kanonizaciji. SPC smatra da se Stepninac nije dovoljno zauzeo za pravoslavce, Srbe, Јevreje i Rome koji su u vrijeme NDH bili
