Nakon što je Ustavni sud BiH odlučio da termin ,,jezik bošnjačkog naroda”, korišćen u Ustavu Republike Srpske nije neustavan, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH, Safet Softić, koji je i pokrenuo ocjenu ustavnosti, zadovoljan je odlukom i poručuje – ovo je sve što smo i hteli da čujemo od Ustavnog Suda.
Iako je Sud zaključio da ta formulacija ne određuje naziv jezika, za Softića ovo znači da svaki narod ima pravo da svoj jezik zove onako kako smatra da treba. Srpski delegati u Domu naroda BiH smatraju da je ponovno preispitivanje ocjene ustavnosti suvišno.
,,Јezik bošnjačkog naroda” neutralna je konstrukcija i sadrži ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele – zaključio je Ustavni sud BiH i tako odbacio zahtjev Safeta Softića kao neosnovan.
– Ustavni sud je u saopštenju koje smo dobili vrlo jasno stavio do znanja da svaki narod ima potpuno legitimno pravo da svoj jezik zove onako kako smtra da treba i to će u konačnici i u daljem razvoju imati implikacije i na trenutna dešavanja u obrazovnom sistemu Republike Srpske, kaže Safet Softić zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH.
Nijednom od tri konstitutivna naroda u Republici Srpskoj nije nametano kakav će njihov jezik biti, niti se to može dogoditi, poručuju srpski delegati u Domu naroda BiH.
– Činjenica je da u Ustavu Srpske i stoji da je to ,,jezik bošnjačkog naroda, hrvatskog naroda i srpskog naroda”. Prema tome, zašto bi to nekome smetalo ako ta formulacija i stoji u svedočanstvu, odnosno u određenom dokumentu”, kaže Sredoje Nović srpski delegat u Domu naroda BiH
– Kada je mijenjan Ustav Republike Srpske, da bi bio usaglašen sa principom konstitutivnosti sva tri naroda, onda je i to pitanje određenje naziva jezika, koji je u službenoj upotrebi u smislu ustavne kategorije, riješeno, kaže Ognjen Tadić predsjedavajuću u Domu naroda BiH.
Za srpske delegate, ponovo preispitivanje ustavnosti bilo je suvišno. Ipak, odluka je donesena – jezik Bošnjaka se u Republici Srpskoj zove “jezik bošnjačkog naroda”.
