Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 23. aprila održao je redovnu sjednicu, koja je po iščekivanju i značaju koji je u javnosti dobila, stekla atribut „vanredne“.

Razlog je u agendi, odnosno u dnevnom redu u kojem je dominirao izvještaj Rijaseta o aktivnosti na suzbijanju paradžemata, vehabijskih vjerskih zajednica koje djeluju izvan Islamske zajednice i Zakona o slobodi vjere, pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica. Ukazujući na opasnost tekfir ideologije koju paradžemati šire, a što za posljedicu ima odlazak bosanskih mladića na sirijsko ratište, gdje biju bitke za račun Islamske države ili Al Nusre, zvaničnici Islamske zajednice su najavili aktivnosti na njihovom suzbijanju. U razgovorima koje su muftije sa vehabijskim liderima obavile priželjkivao se vehabijski pristanak da džemati koje su osnovali budu  inkorporirani pod okrilje Islamske zajednice, koja bi imenovala imame koji bi džematima upravljali držeći se smjernica Rijaseta, ili da džemati budu ugašeni. Taj izvještaj javnosti je na konferenciji za novinare, održanoj nakon sjednice Sabora, predstavio Ismail Smajlović, direktor Uprave za pravne i administrativne poslove, a glasi da je obavljen razgovor sa 38 skupina – paradžemata i da su „predstavnici 14 skupina potpisali Protokol o uključenju u Islamsku zajednicu dok predstavnici 22 skupine nisu potpisali Protokol, a dva su se potpuno odvojila od Zajednice i djeluju sasvim ilegalno“.

Saopšteno je i da su aktivnosti skupina koje organizovano djeluju izvan Zajednice „veoma raznovrsne, sistemski povezane i predstavljaju široku lepezu aktivnosti skupina i manjih grupa kao i pojedinaca“. Vehabijski lideri, istakli su u IZ, djeluju i kroz razgovore sa drugima, tribine, štampane medije, kroz objavljivanje knjiga, štiva i sadržaja koji promoviišu takva učenja. Aktivni su i preko društvenih mreža, kroz udruženja, preko sportskih društava. Naglašeno je da su predstavnici nekih paradžemata izrazili interes za punu integraciju u Zajednicu, drugi su odbili uključivanje, dok su treći postavili uslove za eventualno uključivanje, odbijajući da potpišu Protokol, a manje brojni, četvrti, nisu se ni odazvali na poziv za razgovor te su tako potpuno odbili uključivanje u Zajednicu. Broj od 64 paradžemata, kako je glasila zvanična procjena Islamske zajednice, javnosti predstavljena početkom godine, više se ne spominje, te je ostalo nejasno da li se razlika između 64 paradžemata i predstavnika 38, sa kojima su obavljeni razgovori, ubraja u onu četvrtu, „manju“ skupinu, ili se radilo o pogrešnoj procjeni.

U svakom slučaju razloga za brigu ima, ne samo u Bosni i Hercegovini. Naime, bosanski paradžemati samo su dio mozaika vehabijskih zajednica posijanih u regionu, a sem u BiH postoje na Kosovu, u Raškoj, Crnoj Gori i Makedoniji. Njihovi lideri su mahom bez zaposlenja, ali nisu bez novca, jer ih finansira Saudijska Arabija, koja ne štedi novac kako bi se „strele islama“, kako je to jednom prilikom rečeno, u što većem broju odapele u Evropu. Da li će se paradžematima koji su odbili priključenje u Islamsku zajednicu pozabaviti država, što njen poglavar, Husein Kavazović očekuje, a što je i najavio ministar  bezbjednosti u Savjetu ministara BiH, Dragan Mektić, pokazaće vrijeme.

Vremena za gašenje požara baš i nema. Paradžemati, zvanično njih 22, predstavljaju političko krilo Islamske države, čiji se ratnici iz Sirije vraćaju u BiH. Sa četvoricom povratnika Tužilaštvo BiH već je sklopilo nagodbu u vidu priznanja krivice, a zauzvrat dobijaju jednogodišnju kaznu, koju mogu platiti. Tako kazna za krivično djelo ratovanja u stranim vojskama, odnosno za terorističku organizaciju, kako zvanično glasi status Islamske države po američkim mjerilima, izgleda kao globa, što za ratnike, koji su tokom ratovanja dobijali redovnu platu, ne predstavlja problem.

Turski predsjednik Erdogan, u čijim rukama je ventil migrantskog toka, ne prestaje da ucjenjuje Evropu, tražeći sve više ustupaka. U protivnom – odvrnuće ventil i ovovremena seoba naroda će se sa Bliskog istoka nastaviti put Evrope. Rusija, koja pomno prati situaciju, odlučila je da rasporedi 50 000 pripadnika policije i Nacionalne garde duž granice sa EU jer očekuje migrantski cunami koji će preplaviti Evropu i donijeti na hiljade obučenih ratnika koji svoj zadatak znaju. Upravo njih u paradžematima i čekaju.

Izvor: Pravda