Diskriminacija djece u školama po osnovu materijalnog položaja i položaja roditelja u društvu, tema je jednog od nekoliko jednominutnih dječijih filmova prikazanih danas u Prijedoru na okruglom stolu koji je okupio djecu i predstavnike ustanova nadležnih za prava djeteta.
U filmu je otvoreno pitanje o kojem se u javnosti ne govori, a koje je prisutno u obrazovnim ustanovama na svim nivoima, a to je favorizovanje djece bogatijih i roditelja na položaju, a ponižavanje i potcjenjivanje djece koja ne dolaze iz takvih porodica.
Film prikazuje djecu i nastavnicu u učionici na času gdje se nastavnica upadljivo ljubazno obraća djevojčici koja je za vikend bila na moru, a djevojčici, za koju kaže da je lijepa i lijepo obučena, oprašta neznanje tablice množenja, dok jednom dječaku govori kako treba ljepše da se obuče, a kada on tačno odgovori na pitanja iz tablice množenja, ona mu zadaje zadatak koji još nisu učili.
Okrugli sto održan je u okviru projekta “Podrška trajnim rješenjima Revidirane strategije za provođenje Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma” u organizaciji Unicefa i Udruženja za kulturnu i medijsku dekontaminaciju iz Sarajeva.
Predstavnik Unicefa Nela Kačmarčik rekla je da je ovo samo jedan u nizu projekata koje provodi Unicef, s namjerom da se da glas djeci.
Ostali prikazani filmovi poslali su snažne poruke problematizujući pitanja gladi, ulične rasvjete na putu do škole, šetališta bez ijedne kante za smeće, režima ishrane kod mladih sportista, kao takođe potcijenjenoj temi budući da baviti se sportom ne znači samo kupiti opremu i platiti članarinu klubu.
Učesnici su imali priliku da čuju i radijsku emisiju učenika Javne ustanove “Centar Sunce Prijedor” sa kojima su prethodno predstavnici Unicefa organizovali foto i audio-radionice.
Ta emisija otvorila je iznova pitanje “za” ili “protiv” inkluzije, a nastavnik fizičkog vaspitanja u ovoj specijalnoj školi Dragan Rađenović rekao je da se pitao gdje je to došao kad je počeo raditi, a da danas ni za šta ne bi mijenjao svoj posao.
“Naši učenici su najčistije duše na svijetu. Najplemenitiji su i ne znaju da lažu. Ovo je jedina škola gdje djeca ne vole raspust”, kaže Rađenović, dodajući da se snažno protivi inkluziji jer je imao đaka koji je iz redovne škole u specijalnu došao nepismen, a sada je u najbolji učenik.
Voditelj okruglog stola Zoran Ćatić rekao je da zvuči nevjerovatno da Prijedor kao grad ne raspolaže jedinstvenom bazom podataka, da škole nemaju defektologe, logopede, niti socijalne radnike i da u gradu nema nijednog dječijeg psihologa.
Načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti grada Prijedora LJiljana Babić istakla je da je Prijedor ogroman posao uradio u dosadašnjem toku projekta i da će ostati i dalje posvećen ovom projektu.
“Ovaj film o gladi nekada ranije mi smo gledali samo za Bijafru”, rekla je Babićeva i dodala da je to teško realizovati, ali da je gradska uprava snažno posvećena tome da bar nijedno dijete ne bude gladno.
Branka Jandrić-Vuković iz Centra za socijalni rad Prijedor rekla je da su u okviru ovog projekta u Prijedoru izabrane tri grupe kao najranjivije, a to su djeca sa smetnjama u razvoju, lica sa mentalnim smetnjama i stara i iznemogla lica.
“Uz podršku Unicefa otvorili smo resursni centar za ranu detekciju i identifikaciju razvojnih smetnji kod djece uzrasta do šest godina”, dodala je Vukovićeva.
Okrugli sto u Prijedoru prvi je od 10 skupova koji će do kraja decembra biti održani u deset lokalnih zajednica u BiH uključenih u projekat “Podrška trajnim rješenjima Revidirane strategije za provođenje Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma” koji finansira EU iz IPA fondova.
