Nakon svakog ovogodišnjeg dramatičnog događaja u Bosni i Hercegovini – od ubistva policajca u Zvorniku, preko pokušaja linča premijera Srbije Aleksandra Vučića u Potočarima, do terorističkih napada koji u posljednjim sedmicama potresaju zemlju – iz nadležnih institucija redovno su stizale pritužbe na rad Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH (OBA)!

Činjenica da se sve ostale strukture na nivou BiH, kao što su ministarstva odbrane i bezbjednosti, SIPA i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, ali i entitetske institucije, konstantno žale na manjak upozorenja i informacija iz domena OBA, pokazuje da je ta služba očigledno nedorasla izazovima koji su zahvatili region i svijet. Zato se postavlja pitanje: koja je funkcija ovdašnje “tajne policije” i za čije interese rade njeni zaposlenici, ako već nisu u službi građana?!

Iako je, prema zakonskoj definiciji, OBA osnovana da bi “prikupljala, analizirala i distribuisala obavještajne podatake s ciljem zaštite bezbjednosti, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine”, stručnjaci i funkcioneri u entitetskim i bh. institucijama tvrde da su od osnivanja agencije do danas ove obaveze bile samo mrtvo slovo na papiru.

Majkićeva: Niko ne zna šta se radi u OBA!

Dušanka Majkić, članica Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost u Parlamentu BiH, tvrdi da je skoro nemoguće utvrditi šta se radi u OBA i da je, posebno zbog loših rezultata ove agencije, hitno trebalo raspravljati o njihovom radu.

– Nijedno lice ne može sa sigurnošću da iznese podatke kako djeluje ova institucija, jer je to svima onemogućeno. Odgovore ko i kako nešto radi u OBA ne znaju ni sami ljudi koji su tamo zaposleni, jer tu ima nekoliko struja. Parlament nikada nije raspravljao o izvještaju o radu ove agencije, a čak ne postoji nijedno meritorno lice koje bi moglo da utvrdi šta se tačno tamo dešava. Ja sam u nekoliko navrata pokušavala da dobijem mišljenje o radu agencije, ali bezuspješno – ispričala je Majkićeva.

Prema njihovom mišljenju, veliki dio posla agencije svodi se na prikupljanje informacija iz zemlje za strane obavještajne službe i političke krugove. Pored toga, oni navode da je jedan od vodećih problema OBA, kao i ostalih bezbjednosnih agencija u BiH, podijeljenost na nacionalne i interesne tabore, zatim ogroman politički uticaj, pa čak i međusobno špijuniranje unutar ove službe, koju je donedavno vodio Almir Džuvo, a sada je na njenom čelu Osman Mehmedagić zvani Osmica.

Potreba za alternativom

Profesor na Fakultetu za bezbjednost u Banjaluci, Dragomir Keserović, navodi da je teško saznati šta se tačno dešava unutar same OBA, ali tvrdi da sigurno ne izvršava one obaveze zbog kojih je osnovana.

– OBA bi trebalo da obezbijedi sve obavještajne podatke koji ukazuju na bezbjednosne prijetnje, što ona već godinama ne radi. To pokazuje i veoma loša bezbjednosna situacija u BiH, usljed čega se sve češće dešavaju i teroristički napadi, o čemu OBA, koja bi trebalo da to spriječi, nije imala nikakvih podataka. Takođe, ne vidim da je uspostavila dobar odnos sa drugim agencijama i policijskim tijelima u zemlji, ali i regionu, što je jedan od njenih osnovnih zadataka – rekao je Keserović.

On objašnjava da se OBA najviše bavi onim za šta nije nadležna, a to je praćenje unutrašnjih odnosa između institucija i pojedinaca, a to je najviše podstaknuto političkim prilikama.

– Oni jednostavno ne rade ono zbog čega su formirani. Praćenje pojedinaca na osnovu političkih zahtjeva nije nešto što je u opisu njihovog posla, a nerijetko se dešava da izađu u jasnost sa zaključcima koji insinuiraju da upravo to rade. Ovakav način djelovanja OBA štetan je za sve građane BiH, a najviše za Republiku Srpsku, koja će morati da traži alternativne načine prikupljanja obavještajnih podataka, jer ih ne dobijaju od OBA – navodi Keserović.

Denis Bećirović, član Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH u Parlamentu BiH, smatra da ova agencija ima jasno definisanu ulogu ali, prema njegovim riječima, pitanje je koliko je poštuje i koliko radi ono što je u opisu njenog posla.

Međunarodni faktor

– Sigurno je da treba povećati kapacitete OBA, posebno sada kada imamo prijetnju terorizma nadvijenu nad svim građanima. Pored toga, važno je da OBA radi po zakonu, da sarađuje sa drugim službama, ali zbog očiglednog političkog uticaja to je teško očekivati i zato su i rezultati slabo vidljivi. Jedan od glavnih problema u radu bh. službi bezbjednosti jeste taj što se šefovi agencija više bave jedni drugima nego bezbjednosnom situacijom u zemlji i sprečavanjem eventualnih napada na BiH, kako iznutra, tako i spolja – rekao je Bećirović.

Predsjednik Odbora za bezbjednost u Narodnoj skupštini RS, Milanko Mihajlica, kaže da sam način na koji je uspostavljena OBA, a radi se o nametnutoj odluci visokog predstavnika u BiH, pokazuje da je ona stvorena da bi bila pod kontrolom stranih obavještajnih službi i međunarodne zajednice.

– Međunarodni faktor, prije svega SAD, najviše je uticao na osnivanje ove agencije, a kasnije i na izbor kadrova u njoj. To najbolje oslikava za koga i u čijem interesu OBA radi. Pored toga, OBA ne sarađuje i ne prosljeđuje podatke drugim službama bezbjednosti, što opet potvrđuje da ne rade u korist građana – navodi Mihajlica.

On pojašnjava da je OBA zakonskim izmjenama dobila neviđena ovlašćenja i samostalnost, što joj omogućava da nema obaveze ni prema kome i da ljudi koji rukovode njome rade šta im je volja.

– OBA je bez kontrole, a da zlo bude veće, u sam vrh ove institucije postavljeni su ljudi sa ratnim bekgraundom. Oni su radili za zloglasne službe poput bošnjačkog AID-a i dovodili strane plaćenike, koji danas predstavljaju najveću prijetnju po bezbjednost BiH. Ovakvo funkcionisanje OBA pokazalo je da je dopuštanje njenog osnivanja jedna od najvećih grešaka RS, koja je pristala na to – zaključio je Mihajlica.

Press